Tablica primjera citiranja biblijske knjige
Primjer |
Značenje |
Lk 3,24 |
Evanđelje po Luki, treće poglavlje, dvadeset i četvrti redak |
Post 2,18.20 |
Knjiga Postanka, drugo poglavlje, osamnaesti i dvadeseti redak |
1 Ljet 24,1-19 |
Prva knjiga Ljetopisa, dvadesetčetvrto poglavlje, od prvog do devetnaestog retka |
1 Kr 4,2-6.9 |
Prva knjiga o kraljevima, četvrto poglavlje, od drugog do šestog retka, i deveti redak |
Rim 4-6 |
Poslanica Rimljanima, od četvrtog do šestog poglavlja |
Iv 5,12-6,3 |
Evanđelje po Ivanu, od petog poglavlja i dvanaestog retka do šestog poglavlja i trećeg retka |
1 Sol 2,17; 3,6-10 |
Prva poslanica Solunjanima, drugo poglavlje, sedamnaesti redak i treće poglavlje, od šestog do desetog retka |
Kratice knjiga Biblije
SZ |
Post, Izl, Lev, Br, Pnz, Jš, Suci, Rut, 1-2 Sam, 1-2 Kr, 1-2 Ljet, Ezr, Neh, Est, Job, Ps, Izr, Prop, Pj, Iz, Jr, Tuž, Ez, Dn, Hoš, Jl, Am, Ob, Jon, Mih, Nah, Hab, Sef, Hag, Zah, Mal |
NZ |
Mt, Mk, Lk, Iv, Dj, Rim, 1-2 Kor, Gal, Ef, Fil, Kol, 1-2 Sol, 1-2 Tim, Tit, Flm, Heb, Jak, 1-2 Pt, 1-2-3 Iv, Jd, Otk |
Upute za citiranje i pisanje bibliografije i popisa literature
1. Knjige
1.1 Jedan autor
Literatura |
Arthur, Kay. 1998. Kako proučavati Bibliju. Osijek: Izvori. |
Tekstnota |
(Arthur 1998, 54) |
1.2 Urednik uz autora
Literatura |
Frangeš, Ivo. 2005. Riječ što traje: Književne studije i rasprave. Ur. Dunja Fališevac i Krešimir Nemec. Zagreb: Školska knjiga. |
Tekstnota |
(Frangeš 2005, 92) |
1.3 Prevedena knjiga
Literatura |
Franzen, August. 2004. Pregled povijesti crkve. Prev. Josip Ritig. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. |
Tekstnota |
(Franzen 2004, 45) |
1.4 Urednik ili prevoditelj kao autor
Literatura |
Jovanović, Mladen, ur. 2009. Prigni uho svoje. Zagreb: Biblijski institut. |
Tekstnota |
(Jovanović 2009, 20) |
1.5 Dva autora
Literatura |
Ellingworth, Paul, i Eugene Albert Nida. 1994. A Handbook on the Letter to the Hebrews. New York: United Bible Societies. |
Tekstnota |
(Ellingworth i Nida 1994, 68) |
1.6 Tri autora
Literatura |
Friberg, Timothy, Barbara Friberg, i Neva F. Miller. 2000. Analytical Lexicon of the Greek New Testament. BGNTL. Grand Rapids: Baker Books. |
Tekstnota |
(Friberg, Friberg, i Miller 2000, 144) |
1.7 Više od tri autora
Literatura |
Gračanin, Hrvoje, Zrinka Nikolić Jakus, Borislav Grgin, Nataša Štefanec, Hrvoje Petrić, Drago Roksandić, Krešimir Regan, Željko Holjevac, Zoran Grijak, and Ivo Goldstein. 2012. Povijest grada Zagreba: Knjiga 1. Od prethistorije do 1918. Ur. Ivo Goldstein i Slavko Goldstein. Zagreb: Novi Liber. |
Tekstnota |
(Gračanin et. al. 2012, 125) |
1.8 Više djela istog autora
Literatura |
Klaić, Nada. 1975. Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Zagreb: Školska knjiga.
———. 1976. Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku. Zagreb: Školska knjiga. |
Tekstnota |
(Klaić 1975, 115)
(Klaić 1976, 46) |
1.9 Više djela istog autora iste godine
Literatura |
Klaić, Nada. 1987a. Koprivnica u srednjem vijeku. Koprivnica: Centar za kulturu, OOUR Muzej grada Koprivnice.
———. 1987b. Medvedgrad i njegovi gospodari. Zagreb: Globus. |
Tekstnota |
(Klaić 1975, 115)
(Klaić 1976, 46) |
1.10 Više autora s istim prezimenom
Literatura |
Klaić, Nada. 1982. Povijest Zagreba. Zagreb: Liber.
Klaić, Vjekoslav. 1930. Hrvati i Hrvatska: Ime Hrvat u povijesti slavenskih naroda. Zagreb: Matica hrvatska. |
Tekstnota |
(Klaić 1975, 115)
(Klaić 1976, 46) |
1.11 Knjiga bez imena autora (i urednika)
Literatura |
Naslov. Godina. Mjesto: Izdavač. |
Tekstnota |
(Naslov godina, br. str.) |
1.12 Korporativni autor (ustanova ili društvo)
Literatura |
Mednarodna teološka komisija. 1993. Eshatološka vprašanja. Ljubljana: Družina. |
Tekstnota |
(Mednarodna teološka komisija 1993, 12) |
1.13 Svezak sa samostalnim naslovom
Literatura |
Jedin, Hubert, ur. 1972. Od praopćine do ranokršćanske velecrkve. Trans. Josip Ritig i Vjekoslav Bajsić. Sv. 1., Velika povijest Crkve. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. |
Tekstnota |
(Jedin 1972, 167) |
1.14 Svezak bez samostalnog naslova ili više svezaka spojenih u jednu knjigu
Ako se citira svezak bez samostalnog naslova, njegov se broj u literaturi piše u obliku: Sv. 2. (svezak drugi) ili Sv. 3. (svezak treći) itd. U tekstnoti nije potrebno navesti broj sveska. Ali, ako se citira knjiga u kojoj su spojeni svesci, onda se u literaturi ne piše u obliku Sv. pa broj sveska, nego broj svih svezaka sadržanih u toj knjizi. Na primjer: 2 sv. (dva sveska), 4 sv. (četiri sveska) itd. U tom se slučaju, u tekstnoti mora napisati broj citiranog sveska s dvotočkom nakon koje bez razmaka slijedi broj stranice.
Literatura |
Hodge, Charles. 1946. Systematic Theology. Sv. 2. Grand Rapids: Eerdmans. |
Tekstnota |
(Hodge 1946, 257) |
Literatura |
Williams, J. Rodman. 1996. Renewal Theology: Systematic Theology from a Charismatic Perspective. 3 sv. Grand Rapids: Zondervan. |
Tekstnota |
(Williams 1996, 2:158) |
1.15 Poglavlje ili dio uređene knjige
Literatura |
Štefanec, Nataša. 2015. „The Adaptable Religious Politics on the Zrinski Estates during the Reformation”. U: The Reformation in the Croatian Historical Lands: Research Results, Challenges, Perspectives, ur. Zrinka Blažević, Stanko Jambrek i Nataša Štefanec, 263-282. Zagreb: Biblijski institut. |
Tekstnota |
(Štefanec 2015, 272) |
1.16 Članak u zborniku radova
Literatura |
Rebić, Adalbert. 2018. „Antun Sović, osporavani prevoditelj Biblije”. U: Zbornik radova znanstvenog simpozija: Tko su bili hrvatski prevoditelji Biblije, Zagreb 2013., ur. Danijel Berković, 131-144. Zagreb: Biblijski institut. |
Tekstnota |
(Rebić 2018, 134) |
1.17 Članak u referentnoj građi (rječnik, enciklopedija, priručnik, leksikon)
Poznate se enciklopedije i priručnici (tiskani i online), kao i Biblije, obično ne navode u literaturi, nego samo u tekstnotama. U slučaju da su važni za argumentaciju autora, ipak se navode u literaturi kao knjiga s naslovom umjesto autora (vidi 1.11). Rječnici i leksikoni navode se kao knjige: ako je individualan autor, navode se kao knjiga s jednim autorom (vidi 1.1), ali ako ima više autora ili urednika, onda se navode kao knjiga s naslovom umjesto autora (vidi 1.11). U tekstnotama se umjesto navođenjem broja stranice na citirani članak upućuje kraticom s. v. (lat. sub verbo – pod riječju) ili kraticom s. vv. (lat. sub verbis – pod riječima) ako je riječ o više članaka, a ime citata se piše u navodnicima.
Literatura |
Hrvatska enciklopedija. 2000. Sv. 2. Ur. Dalibor Brozović. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. |
Tekstnota |
(Hrvatska enciklopedija 2000, s. v. „crkva”) |
Literatura |
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. https://www.enciklopedija.hr/clanak/psaltir (pristupljeno 29. veljače 2022.). |
Tekstnota |
(Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, s. v. „psaltir”) |
Literatura |
Klaić, Bratoljub. 1981. Rječnik stranih riječi. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. |
Tekstnota |
(Klaić 1981, s. v. „psalam”) |
U rječnicima i leksikonima članci (ili pojmovi) mogu imati svog zasebnog autora. U tom slučaju članak se može navesti kao dio uređene knjige (vidi 1.15).
Literatura |
Fučić, Branko. 2006. „Navještenje”. U: Leksikon ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur. Anđeklo Badurina, 451-456. 5. izd. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. |
Tekstnota |
(Fučić 2006, 452) |
1.18 Pretisak ili prvotisak
U literaturi se godina originalnog izdanja navodi na kraju u zagradama s kraticom orig. izd. (originalno izdanje) i navod na kraju nema točku. U tekstnoti se godina originalnog izdanja ne navodi.
Literatura |
Šišić, Ferdinand. 1990. Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. Ur. Branimir Donat. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. (Orig. izd. 1925.) |
Tekstnota |
(Šišić 1990, 127) |
Ako je djelo prvotisak nekog povijesnog rukopisa, onda se navodi isto kao i pretisak, samo što na kraju umjesto kratice orig. izd. stoji orig. ruk. (originalni rukopis). U tekstnoti se godina originalnog rukopisa ne navodi.
Literatura |
Vranić, Antun. 2017. Psalmi: Prijevod Antun Vranić (1816.). Ur. Danijel Berković. Zagreb: Biblijski institut. (Orig. ruk. 1816.) |
Tekstnota |
(Vranić 2017, 47) |
1.19 Nepoznata godina objavljivanja
U slučaju kada je godina objavljivanja nepoznata, upotrebljava se latinska kratica s. a. (sine anno – bez godine).
Literatura |
Prezime, Ime. s. a. Naslov. Mjesto: Izdavač. |
Tekstnota |
(Prezime s. a., br. str.) |
Ako godina objavljivanja nije navedena, ali autor smatra da mu je poznata, navodi se u uglatim zagradama s upitnikom.
Literatura |
Prezime, Ime. [2013?]. Naslov. Mjesto: Izdavač. |
Tekstnota |
(Prezime [godina?], br. str.) |
1.20 Mjesto objavljivanja
Ako je riječ o jednom izdavaču koji je lociran na tri ili više mjesta, navodi se samo prvo mjesto. Primjerice, Cambridge University Press je lociran u Cambridgeu, New Yorku, Melbourneu, Madridu, Cape Townu, Singaporeu, São Paolu, Delhiju, Mexico Cityu. Stoga se u popisu literature navodi:
- Cambridge: Cambridge University Press
Ako je riječ o dva ili više izdavača koji su locirani na različitim mjestima, podaci se navode ovim slijedom: 1. mjesto: 1. izdavač; 2. mjesto: 2. izdavač.
- Zagreb: Kršćanska sadašnjost; Split: Verbum.
1.21 Nepoznato mjesto objavljivanja
Ako nije poznato mjesto izdanja, onda se na odgovarajuće mjesto stavlja oznaka s. l. (lat. sine loco = bez mjesta).
- Prezime, Ime. Godina. Naslov. s. l.: Izdavač.
Ako mjesto objavljivanja nije sigurno poznato nego se pretpostavlja, pretpostavka se navodi u uglatim zagradama s upitnikom.
- Prezime, Ime. Godina. Naslov. [Mjesto?]: Izdavač.
1.22 Nepoznati izdavač
Ako nije poznat izdavač, onda se na odgovarajuće mjesto stavlja oznaka s. n. (lat. sine nomine = bez imena).
- Prezime, Ime. Godina. Naslov. Mjesto: s. n.
If the publisher is unknown for certain but is assumed, the assumed publisher is written in square brackets with a question mark.
- Prezime, Ime. Godina. Naslov. Mjesto: [Izdavač?].
Za djela tiskana prije 1900. godine dovoljno je navesti samo mjesto izdanja bez izdavača. Ako nisu poznati ni mjesto ni izdavač, izostavljaju se.
Literatura |
Šulek, Bogoslav. 1889. Psalmi Davidovi. Budimpešta. |
Tekstnota |
(Šulek 1889, 31) |
Literatura |
Radić, Antun. 1871. Ruska škola. |
Tekstnota |
(Radić 1871, 26) |
1.23 Više izdavača
Ako u izdanju sudjeluje više nakladnika iz istog mjesta, onda ih se povezuje veznikom „i”:
- Matica hrvatska i Bogoslovni institut.
1.24 Elektroničko izdanje knjige (e-čitač, e-knjiga, e-knjižnica)
E-knjige navode se kao i tiskane, samo što se na kraju navoda dopisuje vrsta e-čitača (Kindle, Rocket e-book, Kobo itd.). U tekstnoti se umjesto broja stranice navodi lokacija (e-čitač obično ima lokaciju navedenu na svom zaslonu) ili broj poglavlja. E-knjige koje se nalaze na mrežnim stranicama navode se kao i tiskane uz dodatak URL-a i datuma pristupa u oblim zagradama.
Literatura |
Oman, Charles. 2017. The Byzantine Empire. Serapis Classics. Kindle. |
Tekstnota |
(Oman 2017, lok. 167) |
Literatura |
Austen, Jane. 2007. Pride and Prejudice. New York: Penguin Classics. Kindle. |
Tekstnota |
(Austen 2007, pogl. 3) |
Literatura |
O’Donnel, James J. 1995. Cassiodorus. University of California Press. https://faculty.georgetown.edu/jod/texts/cassbook/toc.html (pristupljeno 12. srpnja 2023.). |
Tekstnota |
(O’Donnel 1995, pogl. 4) |
2. Članci
2.1 Članak u znanstvenom časopisu (i ilustriranom časopisu)
Literatura |
Olson, Oliver K. 2008. „Matija Vlačić i Biblijski zavod u Urachu”. Kairos: Evanđeoski teološki časopis 2, br. 2: 241-247. |
Tekstnota |
(Olson 2008, 245) |
Literatura |
Dragena, Mihai. 2022. „Legitimno i nelegitimno proricanje u srednjovjekovnim spisima”. Croatica Christiana periodica 46, br. 89: 41-57. https://doi.org/10.53745/ccp.46.89.3 |
Tekstnota |
(Dragena 2022, 44) |
2.2 Članak u online časopisu
Članci u online časopisima navode se kao i tiskani, uz dodavanje URL adrese i datuma pristupa u oblim zagradama na kraju navoda. U tekstnoti se navodi samo prezime autora i godina.
Literatura |
Bronić, Josip. 2002. „Učenje na daljinu: osvrt na iskustva u prijenosu predavanja putem interneta uživo”. Edupoint 2, br. 5. http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-05/clanak-03/index.html#2 (pristupljeno 30. lipnja 2007.). |
Tekstnota |
(Bronić 2002) |
Ako članak nema brojevima označene stranice, u tekstnoti se može navesti kratka uputa o lokaciji teksta (naziv sekcije, odlomka, naslov ili podnaslov): vidjeti „…”.
Literatura |
Pope, Hugh. 1909. „Faith”. The Catholic Encyclopedia. New York: Robert Appleton Company. http://www.newadvent.org/cathen/05752c.htm (pristupljeno 10. siječnja 2008.). |
Tekstnota |
(Pope 1909, vidjeti „Motives of credibility: b”) |
2.3 Članak u novinama (s nazivom autora, bez naziva autora, online)
Literatura |
Tomić, Ante. 2007. „Klasa optimist”. Jutarnji list. 8. prosinca 2007. |
Tekstnota |
(Tomić 2007) |
Literatura |
Nacional. 2007. „Otpusno pismo”. 17. prosinca 2007. |
Tekstnota |
(Nacional 2007) |
Literatura |
Ivanjek, Željko. 2017. „Prva ozbiljna čitanka Slamnigovog opusa”. Jutarnji list. 29. lipnja. 2017. http://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/prva-ozbiljna-citanka-slamnigova-opusa-njegove-su-pjesme-jos-uvijek-jednako-autenticne-i-antologijske-jer-cuvaju-stare-govore/6314878/ (pristupljeno 20. svibnja 2018.). |
Tekstnota |
(Ivanjek 2017) |
3. Ostalo
3.1 Doktorski ili magistarski rad
Literatura |
Barišić, Anto. 2010. „Kristološki teandrizam u misli i djelu Tomislava Janka Šagi-Bunića”. Dok. dis., Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. |
Tekstnota |
(Barišić 2010, 56) |
Literatura |
Duvnjak, Neven. 2001. „Katolička crkva u Hrvatskoj i problem pravednog socijalnog poretka”. Mag. rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. |
Tekstnota |
(Duvnjak 2001, 44) |
3.2 Priopćenje sa znanstvenog skupa ili konferencije
Literatura |
Nikolić, Zrinka. 2004. „Obitelji zadarskih nadbiskupa od 12. do 14. stoljeća”. Priopćenje sa znanstvenog skupa Sedamnaest stoljeća zadarske Crkve, Zadar, 16. – 18. studenoga 2004. |
Tekstnota |
(Nikolić 2004) |
3.3 Recenzija (prikaz) knjige
Literatura |
Lujić, Božo. 2019. Recenzija knjige Utjecaj i značenje kralja Davida u Prvoj knjizi Ljetopisa Stjepana Rusana. Bogoslovska smotra 89, br. 3: 791-794. |
Tekstnota |
(Lujić 2019, 792) |
3.4 Internetska stranica
Literatura |
D’Angour, Armand. 2021. „The Song of Seikilos: A Musically Notated Ancient Greek Poem”. Antigone Journal. https://antigonejournal.com/2021/12/song-of-seikilos/ (pristupljeno 14. listopada 2022.). |
Tekstnota |
(D’Angour 2021) |
Literatura |
Blijski institut. 2021. „Novi ciklus predavanja iz područja Novog zavjeta”. https://www.bizg.hr/novost/novi-ciklus-predavanja-iz-podrucja-novog-zavjeta/ (pristupljeno 30. lipnja 2021.). |
Tekstnota |
(Biblijski institut 2021) |
Literatura |
Centar biblijskih istraživanja. S. a. „Hrvatski psaltir”. http://cbi.bizg.hr/hr/hrvatski-psaltir/o-projektu-hrvatski-psaltir/ (pristupljeno 30. lipnja 2017.). |
Tekstnota |
(Centar biblijskih istraživanja s. a.) |
3.5 CD-ROM or DVD-ROM
Literatura |
Brlić-Mažuranić, Ivana. 2002. Priče iz davnine: 1. dio. Ur. Helena Bulaja. CD-ROM. Zagreb: Naklada Bulaja. |
Tekstnota |
(Brlić-Mažuranić 2002) |
Za preuzimanje dokumenta, desnim klikom miša na poveznicu odaberi Save link as...
Preuzmi Upute za reference (.docx)
Preuzmi Upute za reference (.pdf)